Politika
POLITICKE STRANKE I VIŠESTRANACJE U DOMALJEVCU
Višestranački život u Domaljevcu se pamti od 1926. godine kada je na inicijativu: Lucić Lovre, Kešinac Đure – Čelonjinog, Matić Marijana – Karamunje, Đurković Pave i Kesić Đure osnovana HRSS – Hrvatska radnička seljačka stranka, koje je kasnije promijenila ime u HSS.
Druga stranka koja je osnovana u Domaljevcu je CRNA RUKA kojoj su pripadali Klarić Marijan – Ban i Vuković – Vinkić Tunja.
Treća stranka se zvala SOKOLI, a njoj su iz Domaljevcu pripadali: Đurković Luka – Žiška, Banović Pavo i neki od braće Živkovića – trgovaca u selu.
Prvi veliki narodni zbor neke političke stranke je održan 1936. godine na Jelasu u organizaciji HSS. Na zboru su govorili prvaci HSS iz Zagreba.
Višestranački život u Domaljevcu je prestao pobjedom socijalističke revolucije (1941 – 1945) i dolaskom na vlast Komunističke partije Jugoslavije, koja je vremenom prerasla u Savez komunista Jugoslavije. Pored SKJ, u vlasti su učestvovale još četiri Društveno političke organizacije i to SUBNOR- Savez udruženja boraca narodno oslobodilačkog rata, SSRN – Socijalistički savez radnog naroda, SSJ – Savez sindikata Jugoslavije i SSOJ – Savez socijalističjke omladine Jugoslavije kroz DPV – Društveno političko vijeće, a radni ljudi i građani su svoja prava u Društveno političkoj zajednici ostvarivali preko Vijeća Mjesnih zajednica i Vijeća udruženog rada na nižim nivoima vlasti (npr. Skupštini opštine).
Prvu poslije ratnu vlast u Domaljevcu obnašali su (tada drugovi): Ćošković Pavo, Vlahović Ivo, Đukić Tunjica, Đukić Đuro, Bagić Franjo, Iljazović Marijan, Matić Tunjo, Piljić Bartol i Đukić Mika.
Prvi predsjednik Mjesnog odbora bio je Ćošković Pavo (Baća Pava), a sekretar Vlahović Ivo.
1958 . godine je Mjesni odbor prerastao u Seoski odbor, a 1962. godine prerasta u Mjesnu zajednicu.
Predsjednici Mjesne zajednice Domaljevac su bili:
Pavo Ćošković (1962 – 1966),
Marko Koturić (1966 -1972),
Blaž Lucić (1972 -1978)
Ivo Marošević – Makso (1978-1982)
Stjepan Piljić – Puljiz (1982 – 1984)
Đuro Anđić (1984 – 1988)
Marko Gašparević – Silja (1988 -1990)
Rušenjem socijalističkog poretka u Jugoslaviji, ponovo oživljava višestranački sustav, te se 1990. godine prvo formira HDZ – Hrvatska demokratska zajednica. Sve do kraja rata to je bila i jedina politička stranka u Domaljevcu (pet godina jednostranačja)
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Domaljevcu se formiraju još NHI – Nova Hrvatska inicijativa, HSS – Hrvatska seljačka stranka, HSP – Hrvatska stranka prava, Narodna stranka radom za boljitak i Povjerenstvo SDP – Socijaldemokratske partije BiH.
Prvi odbor HDZ u selu sačinjavali su (gospoda):
Iljo Josić – Crni,
Đuro Rošić,
Mato Perišić,
Đuro Đurković – Tajcin,
Grga Kesić,
Ivica Matić – Pindin,
Josa Oršolić,
Mato Josić i
Pavo Josić.
Vlast od 1990. godine do danas – većinski – obnašaju članovi HDZ.
| Kliknite ovdje da otvorite galeriju |
|
Interesantno je da su domaljevčani oduvijek njegovali (što nijedna vlast nije podcjenjivala, ali ni olako podržavala, tzv. seljački – kafanski izvaninstitucionalni oblik izražavanja narodne volje koji je kod većine mještana Domaljevca bio jako omiljen. Tako se u gostijonama kod Nike, kod Taše, kod Šegrta, kod Kiće, a kasnije kod Ljepca, u Valu, u Šaki , u Stožeru, prije znalo ko će pobijediti i sa koliko na izborima, ko će u zatvor, ko je nešto ukrao, ko se potukao, ko je izbjegao porez, ko prevario državu i td, nego što se to znalo u nadležnoj državnoj instituciji koja je stvorena da to radi. To je specifičnost i bogatstvo Domaljevačkog antijednoumlja. Ko ga u Domaljevcu ne prizna i ne uzima za ozbiljno redovno gubi na izborima. |
