HRVATSKA SELJACKA (ZEMLJORADNICKA) ZADRUGA
Hrvatska seljačka zadruga u Domaljevcu je odobrena od austrijskih vlasti 1. travnja 1912. godine pod brojem 4259. Zadruga je registrirana u Okružnom sudu Tuzla 6. srpnja 1912. Registracija je objavljena u Sarajevskom listu 25. rujna 1912.
Ova zadruga je radila sve do II. svjetskog rata, a koncem pedesetih godina formira se Zemljoradnička zadruga. Rukovodnici formirane zadruge su bili upravni i nadzorni odbor.
Upravni odbor
- Marko Koturić, upravnik
- Josip Lucić, član
- Luka Hrskanović
- Marko Lucić
- Stjepan Ćošković
- Mato Marošević
Ostale službe
- Ivo Vlahović, predsjednik Radničkog savjeta
- Anto Lucić, predsjednik Kontrolnog odbora
- Marko Šušak, rukovodilac mašinskog parka
- Stojan Stojanović, poslovođa prodavnice
- Budimir Radović, agronom
- Pavo Ćošković, komercijalista
- Marko Gašparević, knjigovoda
- Ivo Čičković, blagajnik
- Ivica Ferinčević, čuvar
- Ivo Mikolić, čuvar
Zemljoradnička zadruga je posjedovala zemljišno imanje zvano Jelas. Na tom prostoru je držan i uzgajan stočni fond, konji, goveda i svinje. U državnim štalama je radila seoska radna snaga. Jednom prigodom pri nevremenu i oluji je grom udario u jednu od štala, ubio rasplodnog ždrijebca i ranio radnika Matu Matić - Burtu. Na poljoprivrednom imanju su se uzgajale i poljoprivredne kuture: kukuruz, pšenica, repa, soja i ostale. Zadruga je posjedovala i poljoprivredne mašine, traktore, vršilice, te dodatne priključne mašine za obradu zemlje, surađivala je sa mještanima, pomagala i poboljšavala proizvodnju, vršila otkupe poljoprivrednih proizvoda.
U selu je osnovana i radna zadruga od 21 člana. Prvi predsejnik bio je Marosevic Mato, a kasnije Čičković Ivo. Nakon sto je osnovana radna zadruga, dogovoreno je da se do tada neobradeni dio zemljišta Jelas, prevede i ustupi Seljačkoj radnoj zadruzi.
Zemlju na Jelasu su obradivali mještani sela. Na tom prostoru su sagrađene i štale za uzgoj stoke, koševi za spremanje zimnice (kukuruza i sijena). Zadruga je godinama držala i uzgajala rasplodne konje, krave i ostalo.
Prvi Mjesni odbor izabran je 1945.godine, prerastao je 1958.godine u Seoski odbor. Predsjednik tog odbora je bio Pavo Cošković, a u odboru su te godine primljeni Luka Hrskanović i Anto Lucić - Bakrin. Odbor naredne godine seli u Bazik u kuću Ane Lukića, a odatle nesto kasnije u Šamac. Odbor je u Šamcu sve do 1962.godine. Te godine se oblikuju mjesne zajednice, pa se vlast vraća u selo. Prvi predsjednik mjesne zajednice bio je Pavo Ćošković.
