Stanovanje
Kuće su bile uglavnom drvene. Mogle su se šeperati ili praviti od naloga, na dvoje rascijepljenih tanjih cjepanica, kako se tada pravila i taraba, a onda bi se sve to izlijepilo blatom u koje se stavljalo pšenične pljeve da manje puca kada se osuši. Već je bio značajan napredak kada su se kuće počele zidati, istina, prvo ćerpićom, a tek kasnije pečenom ciglom.
Dobra kuća iz tog vremena bi se pravila tako što bi se umjesto sadašnjeg temelja, na nekoliko mjesta napravile kuće (osnove od kamena ili cigala oko pola metra iznad zemlje (zbog čestih poplava), a tek na njih bi se postavljale drvene grede koje su se zvale poćeci. One bi se polagale vodoravno po čitavoj dužini i širini kuće. Na njih bi se okomito postavile grede na razmaku od 80-100 cm u visini kuće, a po njima opet, paralelno sa poćekom, vijenac. I on je bio od greda i tako je napravljen neki kostur kuće.
Nakon ovoga bi se nasulo zemlje u visini poćeka, sto je ujedno bio i pod u mnogim kućama. Neke su imale i pod od dasaka, a neki bi stavljali još vodoravne grede po poćeku, zatim po njima prišili daske, bez ikakvog nasipanja zemlje, pa bi tako dobili i podrum. U takvim podrumima je obično bio smjesten alat za obradu zemlje, da ne kisne.
Nakon ovoga se kuća šepera ili se stavlja nalog, a potom pokriva i lijepi blatom. Moralo se raditi postupno, tako da se prvo oblijepi sa unutrašnje strane, a potom osuši. Tek poslije sušenja bi se mogla oblijepiti vanjska strana, a onda ponovo čekalo na sušenje. Kada je sve bilo suvo, onda se priprema mala maz, također blato sa pseničnom pljevom, ali se sada nanosi samo tanki sloj, prije svega da se popune pukotine koje su se pojavile prilikom sušenja. Ponovo se sačeka da se sve osuši, a onda se kuća kreči običnim krečom i spolja i iznutra.
Ako su kuće imale i treću prostoriju, ona je bila manja od ostalih i obično je korištena za mladjence, najmlađi bračni par koji je u njoj spavao ili za boravak djevojke (cure, curska soba) koja je već bila za udaju.
Pored nekih kuća u dvorištu je bila još jedna zgrada koja se zvala udžera. Udžere su obično imale po dvije prostorije, sa ili bez trijema. One su bile namijenjene mladencima, a ako njih nije bilo onda je mogao i neko drugi da ih koristiti.
Štale su pravljene na sličan način kao i kuće. To je također bio veliki napredak u odnosu na pojate. Vremenom je došlo i do izgradnje štala koje su imale velike, podignute tavane (sjenare) u koje se moglo smjestiti dosta sijena za zimu, a da ne kisne.
(iič)
Ovako danas žive grebnicani
|
|
|
|
|
|
|
|
