Prometna sredstva
Nova zaprežna kola bi se, kada budu napravljena, farbala najčešće narandžastom bojom. Preko drika bi se stavila daska za kočijaša, a imućniji bi stavili i ciceve, bilo pletene od šiba il čak kožne. Cicevi su korišteni kada se ide na pijacu, ili negdje dalje, a kada se ide u njivu koristila se samo daska za sjedenje.
Kasnije su ova kola zamijenili platoni, koji su imali gumene točkove. I gornja konstrukcija im je bila drukčija. Bili su pogodniji za prevoženje sitnog tereta, kao na primjer šljunka, pijeska, zemlje. Imali su zapreminu oko jednog kubika, a konji su ih lakše vukli zbog gumenih točkova. I još nešto je već postalo važno kada su se pojavili - manje su oštećivali puteve, koji su uglavnom bili zemljani. Zaprežna kola su imala uske točkove koji se se duboko usijecali u zemlju pa su kasnije morali zakonom zabraniti da se prave točkovi koji su bili uži od pet centimetara. Ipak, platoni nisu dugo bili u značajnijoj upotrebi jer su ih brzo potisnuli traktori. Traktori su imali prikolice od dva kubika, bili brzi i imali mnogo više mogućnosti za rad od konja koji su sve više potiskivani, da bi početkom devedesetih godina već bili prava rijetkost.
Pojava traktora je počela donositi veliki preokret u poljoprivrednoj proizvodnji i cjelokupnom razvoju. Najprije su to bili državni traktori, a onda su se pojavili i privatni. Zemlja se počela dublje orati, bila je veća mogućnost da se na vrijeme obradi. Ranije su gazde, često i namjerno, siromašnima orali kada je nepogodno vrijeme za oranje, kada se zemlja ne može dovoljno usitniti, kako bi prinosi bili sto manji, a time i ovisnost siromaha o njima veća.
Poslije drugog svetskog rata Grebničani su imali svega tri bicikla. Ali nije to bilo stanje samo u našem selu. Organi naše opštine su iste godine imali jedan automobil i jedan kamion. Srez je imao jedan automobil, pežo, a ambulanta bijeli kombi za potrebe hitne pomoći. "Bosanka", trgovačko preduzeće, imala je jedan kamion pokriven ceradom.
(Čabro)
