"Mislim da je ovo jedan od najznacajnijih dogadaja u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, zato sto ce izvrsiti depolitizaciju zrtve i njenu deideologizaciju i vratiti zrtvi njenu ljudsku pojedinacnost. Istovremeno, na osnovu ovog projekta moci cemo govoriti o ideoloskoj, politickoj, institucionalnoj i svakoj drugoj odgovornosti. Ali, isto tako ono sto zelim napomenuti jeste cinjenica da sam ja vec posjetio web portal IDC-a i imao sam priliku pogledati Atlas. Uvjerio sam se da vi tamo mozete doci do takve razine podataka kao sto je mjesto i nacin pogibije ljudi, dakle istrazivalo se detaljno, tako da je zrtva pokazana u svojoj ljudskoj pojedinacnosti, kao individua za koju se tacno zna gdje je stradala, na koji nacin i ko su pocinioci," rekao je clan PEN Centra i profesor Filizofskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Enver Kazaz prilikom promocije Bosanskog atlasa ratnih zlocina. (3.novembar 2009.)

Ubijeno u ratu u BiH:

Ubili u ratu

U Bosni i Hercegovini je prema informacijama Istraživačko dokumentacionog centra poginulo 97.207 ljudi.

Poginulo 97.207 ljudi od toga:
Bošnjaci - 64.036 - 65.88%
Srbi - 24.905 - 25.62%
Hrvati - 7.788 - 8%
ostali - 478 - 0.5%

Civili:
Bošnjaci - 33.070 (83.33%) - od HVO-a oko 3000 - od srpske vojske 30.000
Srbi - 4.057 (10.27%) - od HVO-a oko 750 - od ARBiH 3.300
Hrvati - 2.163 (5.45%) – od ARBiH oko 750 - od srpske vojske 1.400

Vojnici:
Bošnjaci - 30.966 - u borbi sa Hrvatima oko 6.000 - od Srba oko 24.000
Srbi - 20.830 - u borbi sa Hrvatima oko 7.500 - u borbi sa Bošnjacima 13.300
Hrvati - 5.625 (91.5% u postrojbama HVO-a, 7.7% u ABiH) - u borbi sa Bošnjacima oko 3000 - u borbi sa Srbima oko 2600

Regije Bošnjaci:
Drina - 23.741 - 37.7% - od toga civili 16.708
Una - 10.187 - 16.7% - od toga civili 5.943
Centralna Bosna - 6.815 - 11% - od toga civili 1.430
Vrbas - 3541 - od toga civili 1345
Hercegovina - 3.541 - 5.7% - od toga civili 1.691
Posavina - 6.299 - 10% - od toga civili 1.682
Sarajevo - 9.733 15% - od toga civili 5.943

Regije Hrvati:
Drina - 50
Una - 382
Centralna Bosna - 2.544
Vrbas - 932
Neretva - 1.415
Posavina - 1.707
Sarajevo - 749

Ubijene žene:
Bošnjaci - 7.277
Srbi - 1.573
Hrvati - 772

Djeca (do 13 godina):
Bošnjaci - 1549
Srbi - 114
Hrvati - 93

Maloljetnici (do 18):
Bošnjaci - 2.961
Srbi - 218
Hrvati - 172

Srbi su ubili 31.400 civila (30.000 Bošnjaka, 1.400 Hrvata):
Sveukupno su ubili:
4.000 Hrvata
54.000 Bošnjaka
58.000 ljudi

Bošnjaci ubili 4.000 civila (3.300 Srba, 750 Hrvata):
Sveukupno su ubili:
Srba 17.500
Hrvata 3.750
Ukupno 21.250 ljudi

Hrvati ubili 3.750 civila (3000 Bošnjaka, 750 Srba):
Sveukupno su ubili:
8.250 Srba
9.000 Bošnjaka
Ukupno 17.750 ljudi

Podaci se vode po tačnim dokumentima sa imenima i prezimenima, mjestom i datumom rođenja i izvatkom iz matične knjige rođenih.

Oširnije informacije pogledajte na web-stranici » IDC

Istraživacko dokumentacioni centar

Istraživačko dokumentacioni centar je formiran 19. aprila 2004. godine kao pokušaj da se nastavi decenijska tradicija koju smo baštinili u okviru Komisije za prikupljanje činjenica o ratnim zločinima koju je formiralo Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 28. aprila 1992. godine.

IDC je nezavisna, neprofitna, profesionalna, nevladina i nepristrana institucija koja ima zadatak da istražuje i sakuplja dokumente, činjenice i informacije o genocidu, ratnim zločinima i svim oblicima kršenja ljudskih prava bez obzira kojoj etničkoj, socijalnoj, religijskoj ili rasnoj skupini žrtve pripadaju. Baza podataka kao kičma ukupne organizacije IDC-a je jedna od najvećih koja u ovoj oblasti postoji u civilnom sektoru na teritoriji BiH. Arhiva sadrži milione stranica različitih dokumenata, audio i video materijala te izjava preživjelih i očevidaca pojedinih događaja. U arhivi se nalazi više od 60.000 fotografija i 3 500 sati video zapisa. Dokumentacija je na raspolaganju Međunarodnom krivičnom Tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu, domaćim tužiocima i sudovima, a djelimično vladinim i nevladinim organizacijama. Registrovano je preko 440 lokacija zatvora i koncentracionih logora, 320 masovnih grobnica i 900 incidenata masovnih ubistava u kojima su većinom žrtve bili civili.

Smatramo da su naši glavni ciljevi:

-istraživanje i prikupljanje faktografije i dokumenata i njihovo analiziranje i pohranjivanje u bazu podataka i arhiv;

-pomaganje pravosudnim institucijama u kažnjavanju zločina i ostvarivanju pravde i moralne satisfakcije za žrtve;

-očuvanje procesa izvan dnevno političkih i ideoloških uticaja i manipulacija;

-suradnja s međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama na razmjeni iskustava i znanja;

- pomaganje izgradnje i jačanje institucija civilnog društva;

Organizovanje i vođenje procesa suočavanja s prošlošću je, zapravo, sakupljanje faktografije i dokumentovanje prošlosti, načina kako su ljudi stradali, aktivan odnos spram minulih događaja, a ne amnestija i amnezija. To je za nas sprečavanje historijske revizije, falsifikata i manipulacije događajima iz prošlosti, stvaranje ambijenta snažnijeg osjećanja društvene odgovornosti prema patnji žrtava. Naš jedini argument su fakti i informacije prikupljenje kroz stalni istraživački rad na terenu, a naš najpouzdaniji izvor saznanja su, prije svih, same preživjele žrtve zločina. Cijenimo da samo na taj način možemo doprinjeti očuvanju historijskog pamćenja i dostojanstvenom suočavanju s tragičnom prošlošću, koje treba biti oslobođeno svake ideologizacije i politikanstva. Na svima nama je zadatak da očuvamo pamćenje i stvorimo institucionalni okvir na kojem će generacije koje dolaze temeljiti važne životne odluke i biti spremne na vrijeme prepoznati i spriječiti ponavljanje zločinačkih nakana.

Rat

Žalosna statistika BiH rata

97.207 žrtava

Rat u ratu

HRVATSKO-MUSLIMANSKI SUKOB 1992. - 1995.

Moj sin nije poginuo za Republiku Srpsku!

Jedan grad ponosan na tudje žrtve i svoje zlocince

Otvoreno pitanje nacelniku Minicu

Ratni zlocinac nacelnikov zamjenik!

Tko je izdao Bosansku Posavinu?

Tudman, Šušak, Boban, Cermak, Praljak, Basarac

Koju pjesmu Omere?

„Što da umrem kad mi vrijeme nije“

Trgovina ratnim zlocinom?

Kako je došlo do otkrica Crkvinske jame?

Drugovi moji

A, samo kukavice nikada ništa ne mogu uciniti. Sram vas bilo!

17 godina šutnje

Komemoracija žrtvama sprskog logora u Crkvini

Zašto su ubijeni

Nadležni organi Županije Posavske kao zavjetovani na šutnju i apstinenciju od procesuiranja srpskih ratnih zlocina, takoder ne cine prakticno ništa da se ovaj i bilo koji drugi zlocinacki poduhvat rasvijetli, procesuira, a zlocinci izvedu pred lice pravde.