Bezobrazluk
Da, baš tako, bolji naslov nisam mogao pronaći – bezobrazluk! I sirovi primitivizam!
Često se desi na internet-stranicama da pojedinci izliju svoj bijes prema nečemu ili nekome, ne samo na način koji se ne bi mogao okarakterizirati pristojnim, korektnim, nego primitivno i netolerantno.
Takvi pojedinci se najčešće pozivaju na demokraciju, slobodu, vjeru, pravdu i još niz drugih krupnih riječi, ali ih svojim postupcima sve redom pogaze. Oni se ponašaju tako kao da cijeli svijet postoji samo zbog njih i radi njih, i da se sve i svako mora njima prilagoditi. Oni koji se prilagode su OK, ostali su..., e tu dolaze sad sve suprotne riječi od onih maloprije nabrojanih.
Čini se da i „gospodin“, koji nam se jučer javio, (ime mu ne vrijedi spominjati jer je očigledno lažno), smatra da je jedino on pozvan da tumači kako se na ovom svijetu ko treba ponašati, i svi koji se tako ne ponašaju su neprijatelji, izdajice, pokvarenjaci i tako dalje.
Pa zbog čega se onda osvrćem na riječi jednog takvog čovjeka? Da vam iskreno kažem, ni sam nisam siguran da to ima ikakvog smisla. Ali mi neki instikt kaže da sad trebam nešto reći, i samo se tim instiktom vodim, pa ako i bude uzalud, nije velika šteta, bacio sam samo nekoliko minuta svoga života u vjetar. Dakle, ipak se osvrćem na tih par rečenica toga „no name“ čovjeka, da ne koristim grublje riječi, koga ne cijenim.
U najkraćem, optužuje našeg cijenjenog suradnika, dokazanog novinara profesionalca, intelektualca, koga ne prati nikakva afera u životu, praktično čovjeka bez poroka, da je prosrpski orijentiran, a taj „genijalac“ zna i zbog čega: „jer je komunjara, Titinu školu prošao“. Sram ga bilo.
A „nepobitan dokaz“ za to je što se naš suradnik oglašava i na neprijateljskoj stranici (pretpostavljamo, ovoj našoj). Kap koja je njemu prelila čašu je bila to što je pisao o Srbiji, tamošnjoj trenutačnoj političkoj situaciji.
O neutemeljenosti ovakvih optužbi je sasvim suvišno pričati Domaljevčanima, pa i onima koji su iz okoline, ali zbog neupućenih, ili zlonamjernih, imam potrebu reći samo nekoliko rečenica.
Ovog našeg suradnika, a riječ je o gospodinu Peji Gaspareviću, osobno ne poznajem, ali o njemu i njegovom radu, njegovim postupcima, znam dovoljno da mogu pisati ovo što pišem, a to je:
1. Da Pejo ne potječe iz obitelji koja je imala bilo kakve privilegije, pogotovo ne iz obitelji koja je bila miljenica Saveza komunista, čiji ni Pejo nikada nije bio član. Moj dojam je da Pejo ne samo nije naklonjen komunistima, nego čak oporben, ali to ostavljam njemu kao njegovo vlastito pravo da misli kako misli. Koliko znam, čak je tada, nakon završetka studija, imao poteškoća u zapošljavanju jer nije pripadao Partiji, kao što i sad imaju problema oni koji nisu u vladajućim partijama. Takve optužbe prema Peji Gašpareviću su, da na „naški“ kažem, čisti bezobrazluk.
2. Da Pejo nije koristio nikakve posebne privilegije onog sistema koje nisu imali ostali učenici i studenti, čak ni stipendiju Titovog fonda, da bi mu se lijepila etiketa titoiste zbog toga. Pejo se školovao onako kako su sva druga seljačka, neprivilegirana djeca činila, radeći i vrijedno učeći. Također mislim da je mnogo puta (osobno mislim i pretjerano) isticao loše osobine i titoizma i Tita, da bi osobno zaslužio da mu se pripisuju ovakvi epiteti.
3. Dalje, optužba da se sada „pridružio komunistima“ jer se „oglašava i na njihovoj stranici“ ne stoji, jer tu nema ni jednog komuniste. Istina, ima bivših, koji odavno, još puno prije rata, ne pripadaju ni jednoj stranci, ali oni imaju mnogo manje komunističkog staža, pogotovo kao članovi Komiteta, nego oni u sadašnjim vladajućim strankama, a za kontakte sa njima ovog uvaženog novinara niko ne optužuje. Uzgred, većinu tekstova našeg cijenjenog novinara smo, zu njegovo dopuštenje, preuzeli, što znači da ih nije pisao specijalno za nas.
Ukratko, mislim da ovakve uvrede, slobodno se moze reći prostačke, mnogo više govore o onome ko ih je izrekao nego o onome kome su upućene. Smatram da one samo pokazuju koliko je Pejo veliki čovjek i koliko je na pravom putu ako ga takvi napadaju. Najbolje se i vidi kakav je neko po tome ko ga napada, ko su mu neprijatelji.
Inače, i ja se sam ne slažem sa nekim Pejinim stavovima. Pa šta? Ne slaže se ni on s mojim. Zar to nije normalno, i zbog čega bi svi morali isto misliti? Zar naša stranica nije bogatija ako na njoj imamo više različitih mišljenja? I zar to mora značiti da je neko od nas, on ili ja, ako se o nečemu ne slažemo, loš čovjek, pokvarenjak, neprijatelj...? Zašto?
Ako neko navija za Dinamo, a drugi za Hajduk, znači li to da je neko od njih pokvaren, lopov? Ne, nikako! Mogu se čak nikako ne slagati bilo s Pejom ili bilo kim drugim, ali njegovo i njihovo pravo da kažu što misle moram poštovati, i uvijek ću to činiti i sa dužnim poštovanjem prema tome se odnositi.
Dakle, kao zaključak, mogao bih samo reći da mi, domaljevac.com, u potpunosti stojimo iza prava našeg suradnika da iznese svoje mišljenje na korektan i civilizaran način, što je on uvijek činio, i da se na osnovu svega što je do sada uradio, kako u novinarstvu tako i u životu, ponosimo što je on i naš suradnik.
Sve ovo pokazuje da i on sam ima mnogo razloga da se ponosi, i neka bude siguran da je na pravom putu dok god ga takvi napadaju. Neka mu to bude stimulans. I neka slobodno piše onako kako mi (ne) mislimo.
Pozivamo i sve druge, bez obzira kako misle, da svoje mišljenje iznesu na našoj stranici. Naravno, potpisano i pristojnim riječima pisano.
Za DOM@ljevac-Crew
Ivo Kobaš
kobas@domaljevac.com
