Posavina stavljena u sferu visoke politike
BiH ljevicu gazi vrijeme!
Foto: Mato Bicvic (Posavska narodna nošnja)
Piše: Pejo Gašparević
Kakve perspektive otvara posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Derventi i Banjoj Luci u Republici Srpskoj?
Promatran iz pozicije Posavaca i Hrvata banjalučkog područja, koji su nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma bili ostavljeni od svih politika kreiranih u Sarajevu, Mostaru ili Zagrebu, boravak Josipovića u njihovu zavičaju ima golemu važnost. Dolazak Josipovića u Posavinu i Banju Luku na Hrvate tih prostora ima učinak pozitivne šok-terapije.
O kako krupnom i godinama priželjkivanom događaju se radi najbolje ilustriraju riječi biskupa Banjalučkog Franje Komarice koji je Josipovićev posjet ocjenio kao „početak novog vremena“ za Hrvate tog dijela BiH. „Dolaskom predsjednika Josipovića u naš kraj definitivno se okreće nova stranica pisanja istinite povijesti“, istaknuo je biskup Komarica. Pažljivijim promatranjem izjave biskupa Komarice vidljivo je da je težište na riječi „novo“ - „početku novog vremena“ i „novoj stranici povijesti“.
Upravo su to vrijednosti za ko jima po završetku rata već petnaestak godina čeznu posavski i banjalučki Hrvati, kako oni malobrojni koji su uspjeli preživjeti na ognjištima tako i oni koji su prognani. Oni zaslužuju da se o njima povede stvarna briga. Promatran kroz takve naočale Josipovićev posjet Posavini i Banjoj Luci ima dimenziju čistote, jer nije umrljan predizbornim aktivnostima radi prikupljanja naklonosti glasača. Čak što više Josipović je pohodio Posavinu i Banju Luku nakon nedavnih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj na kojima od Hrvata u BiH gotovo da i nije dobio glasove potpore. Na temelju rezultata tih izbora imao bi alibi i da u vidokrug svojih političkih preokupacija ne uzima u obzir Hrvate u BiH.
No, Josipović čini suprotno, on upozorava na neravnopravnost Hrvata u BiH i zauzima se za ispravljanje tog opasnog nedostatka.
U kratkom razdoblju nakon preuzimanja predsjedničke dužnosti Josipović je dva puta pohodio BiH, obilazeći Sarajevo, Srednju Bosnu, Posavinu i Banju Luku. On čini sve št o nije radio njegov prethodniki Stjepan Mesić, koji je u dva predsjednička mandata uporno prešućivao neravnopravnost Hrvata u BiH, a pri dolascima u BiH jedina mu je adresa bilo Sarajevo.
Josipović, kojeg je u Hrvatskoj za predsjedničku dužnost iznjedrio ljevičarski SDP, svojim odmjerenim ali konkretnim zauzimanjem za ravnopravnost Hrvata u BiH može doprinijeti razdrmavanju onog političko-intelektualne krajolika u BiH koji sebe smatra ljevičarskim a koji također prešućuje neravnopravnost Hrvata.
Zgrčena ljevica u BiH ne primjećuje da je gazi vrijeme. Uspavanja ljevica u BiH kao da ne vidi, ili ne želi vidjeti, stvarnost koja joj je pod nosom.
Ispravnim se čini ustvrditi kako je Josipovićevom posjetom Derventi i Banjoj Luci Posavina stavljena u sferu visoke politike. Nad Posavinom su zasvjetlucali zraci novog ozračja koje potiče buđenje svježe nade.
Poziv premijera RS Milorada Dodika, koji je u Derventi bio u Josipovićevom društvu, svima (dakle Hrvatima i Bošnjacima) da se vrate na svoja ognjišta u RS i da im je zajamčena sigurnost jeste znakovit. Jedni će u takvom Dodikovom postupku vidjeti njegovu „evoluciju“, drugi će pak to smatrati „driblingom“ dok bi treći mogli ostati ravnodušni. Taj Dodikov poziv treba pozdraviti, ali ga istodobno uporno držati za riječ ne zapadajući u lakovjernost. Iskustvo je opominjuće-u proteklih dvadasetak godina u BiH su pogaženi mnogi sporazumi, obećanja i dogovori.
Josipovićevoj posjeti Derventi i Banjoj Luci, te Dodikovom pozivu na povratak u RS treba davati smjer ka ustavnim promjenama u BiH koje bi ispravile posavsku nepravdu i jamčile ravnopravnost Hrvatima. Nužno je ući ut rag budućnosti.
Pejo Gašparević
Više od istog autora:
